ZAŠTO UPRAVO GIMNAZIJA ANDRIJE MOHOROVIČIĆA
Ukidanjem centara usmjerenog obrazovanja ponovno se u nas osnivaju suvremeno koncipirane škole temeljene na pozitivnoj tradiciji odgoja i obrazovanja u Europi.
Tako je Rijeci vraćena gimnazija koja na ovome području ima tradiciju dugu gotovo četiri stoljeća. Budući da je kao sljedbenik te obrazovne ustanove imenovana Prva riječka hrvatska gimnazija, postavilo se pitanje naziva druge gimnazije koja je trebala djelovati u istom prostoru, a pretežito je prirodoslovnoga usmjerenja.
Učinilo mi se najprirodnijim tu novu gimnaziju nazvati prema Andriji Mohorovičiću, i moj je prijedlog prihvaćen.
Što povezuje jednu takvu osobu s obrazovnom ustanovom kao što je naša gimnazija?
Andrija Mohorovičić prirodoznanstvenik je svjetskoga glasa s vrijednim postignućima iz seizmologije. Njegov zakon o širenju seizmičkih valova te pretpostavka o postojanju diskontinuiteta u gustoći Zemljine unutrašnjosti osigurali su mu naziv primata istraživača i dostojno mjesto u enciklopedijama i udžbenicima geofizike.
Andrija Mohorovičić podrijetlom je iz ovoga kraja, gimnaziju je završio upravo u ovoj zgradi, a sve je svoje znanstvene rezultate postigao u svojoj domovini, u Zagrebu, ne tražeći ni bolje radne uvjete ni poznatija sveučilišna središta u Europi i svijetu.
Rodio se 23. siječnja 1857. u Voloskom. Otac Andro bio je rodom iz Rukavca gdje su se njegovi preci bavili bačvarstvom, dok je on bio kovač. Majka Marija, rođena Poščić, bila je iz Opatije.
Osnovnu je školu Andrija Mohorovičić završio u Voloskom. Bio je bistro dijete pa ga na preporuku vjeroučitelja otac upisuje u riječku gimnaziju koju je Andrija završio s odličnim uspjehom. Nakon toga studira matematiku i fiziku u Pragu. Prvu je službu dobio u Zagrebu, potom je premješten u Osijek. Na njegovu zamolbu da ga premjeste negdje u primorje, dobiva mjesto predavača u Nautičkoj školi u Bakru. Tu uz ostalo predaje i meteorologiju. To ga je područje posebno privlačilo pa otud i zanimanje za znanstvena istraživanja atmosferskih pojava. Budući da je bilo teško nabaviti odgovarajuće meteorološke instrumente, sam ih je počeo izrađivati. Gajio je nadu da bi matematičkim modelom i metodama, a na temelju odgovarajućih mjerenja, mogao opisati stanja u atmosferi te tako točno predskazati vrijeme. “Od kakve bi to blagodati bilo za naše pusto primorje”, znao bi kazati. Pokazalo se međutim da je taj problem mnogo složeniji no što je pretpostavljao, ali ne i nerješiv.
Nakon deset godina službovanja u Bakru, od 1882. do 1892.g., a na temelju rezultata dobivenih opažanjem promjena naoblake u Bakru, promaknut je u doktora filozofije na zagrebačkom sveučilištu (1893). Postaje ravnateljem meteorološkog opservatorija na Griču. Posebno je zaslužan za unapređenje meteorološke službe.
Seizmologijom se počeo baviti nakon jakog potresa u pokupskoj dolini 1909. godine. Podatke koje je prikupio o tom potresu i još ponekima nije mogao protumačiti na temelju dotadašnjeg znanja o širenju seizmičkih valova.
Podrobnom analizom i intuicijom istraživača, glavnim njegovim odlikama, uspio je prvi postaviti ispravan zakon o širenju seizmičkih valova, po njemu nazvan Mohorovičićev zakon. Da bi objasnio dvostruk zapis seizmičkih valova na određenim udaljenostima, Mohorovičić polazi od pretpostavke da se na određenoj dubini gustoća Zemlje naglo mijenja. Tako dolazi do spoznaje da se na dubini od 50 do 70 kilometara gustoća povećava. Taj sloj u kojemu se mijenja gustoća Zemlje nazvan je njemu u čast Moho sloj. I projekt bušenja zemljine kore kao dokaz postojanja moho diskontinuiteta nazvan je MOHOHOLE (engl. hole znači šupljina). Njegovim je imenom nazvan i jedan od mjesečevih kratera.
Andrija Mohorovičić umro je 18. prosinca 1936. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Nakon ovoga kratkoga životopisa i osvrta na znanstveni rad Andrije Mohorovičića, mislim da s pravom mogu ustvrditi da i djelatnici i učenici osjećaju ponos i zadovoljstvo što naša škola nosi upravo njegovo ime.
Hrvoje Trinajstić, prof.