-001.jpg)
Na sljedećoj poveznici pogledaj što su učenici 4.5 razreda istražili o Kvantnoj fizici i nauči nešto od njih na zabavan način. 
https://bit.ly/45kvantnafizika
Uredila: Patricija Nikolaus, prof.savjetnik
Ove godine u sklopu Tjedna svemira u srijedu 6. listopada dan smo započeli s predavanjem U lovu na kozmičke zvijeri.dr.sc. Lane Ceraj s Instituta Ruđer Bošković..Predavanju su nazočili i učenici 3. gimnazije iz Zagreba te učenici Pomorske škole Bakar. Ako ste propustili zanimljivo predavanje možete ga pogledati na poveznici https://bit.ly/predavanje_Lana_Ceraj .
Za završetak dana ostavili smo predavanje izv.prof.dr.sc. Marina Karuze sa Odjela za Fiziku Sveučilišta u Rijeci o g-2 muon eksperimentu u kojem je i sam sudjelovao. Predavanje je na poveznici. https://bit.ly/PredavanjeMarinKaruza
Uredila: Patricija Nikolaus, prof.savjetnik
Tijekom online nastave maturanti su morali istražiti kako se osvijetljenost mijenja s udaljenošću. Istraživanje je učinjeno pomoću aplikacije phyphox. Na slijedećoj poveznici pogledajte kako je to učinio učenik Domagoj Radošević.
https://cutt.ly/2nh96sC
Uredio: Petar Jelača
Na slijedećoj poveznici pogledajte video u kojem nam učenica Luce Petrinić opisuje izradu elektromotora.
https://bit.ly/3g4P4xY
Objavio: Petar Jelača
Učenički istraživački zadatak tijekom online nastave bio je ispeći kolač i pritom opisati pečenje kolača kroz prizmu fizike.
Na slijedećoj poveznici pogledajte Maritein istraživački rad i recept.
https://bit.ly/3wPTIXK
Uredio: Petar Jelača
Na slijedećoj poveznici pogledajte istraživanje učenika Domagoja Radoševića, Zadatak je bio istražiti koje vrste materijala i koliko apsorbiraju WI-FI signal.
https://bit.ly/3yWfD12
Uredio: Petar Jelača
Na poveznici pogledajte plakat o Ruđeru Boškoviću kojega je izradio učenik Hrvoje Šokota iz 4.5 razreda. http://bit.ly/Bošković
Objavila: Patricija Nikolaus, prof.
Muon g-2 eksperiment je eksperiment izveden u Fermilabu u New Yorku, čiji cilj je izračunavanje anomalnog magnetskog momentuma, odnosno g-faktora muona te uspoređivanje novih rezultata mjerenja sa starim rezultatima mjerenja dobivenim u Brookhavenu te sa rezultatima koje je moguće izračunati preko standardnog modela kvantne elektrodinamike (QED). QED je relativistička kvantna teorija koja opisuje kako eletkromagnetska sila djeluje na čestice sa električnim nabojem. Uz pomoć te teorije se računa g-faktor za elektron koji je iznimno precizan. Stoga se pretpostavilo, ako je toliko precizan za elektron trebao bi biti i za ostale čestice poput muona.
Što je muon?
Muon je subatomska čestica poznata kao „teži rođak elektrona“. Masa mu je 206.7 puta veća od mase elektrona te ima isti spin i naboj kao elektron. Tijekom raspada, u samo 2 μs, od njega nastaje elektron. Obzirom da muon ima spin i naboj on se ponaša kao magnet (dipol) i ima magnetski momentum koji je, koristeći se QED, izračunat i iznosi 1.00116591803.
Najveću anomaliju predstavlja g-faktor. U najjednostavnijem slučaju interakcije elektrona, koji je prikazan Feynmanovim dijagramom na slici 1, g-faktor iznosi 2.
Naime, postoji više slučaja u kojima je g-faktor veći od 2 za vrlo mali postotak. Odtuda potječe naziv eksperimenta g-2. To ime se referira na malu razliku između magnetskoga momentuma muona i idealnog momentuma elektrona. Unatoč tome što su elektroni i muoni isti po naboju i spinu oni nemaju isti g-faktor. Znanstvenici se nadaju da je to zato što muon ima veću masu od elektron iz čega slijedi veća vjerojatnost dolaska u kontakt s nečime iz prirode. Možda se to odnosi na virtualne čestice, a možda na nešto nama nepoznato. Ta teza je bila povod za daljnja istraživanja muona.
Kako je sve počelo?
U 2001. godini u Nacionalnom laboratoriju Brookhaven u Chicagu proveden je eksperiment Muon g-2. Njime je izmjeren magnetski momentum muona u iznosu od 1.00116592091, što se razlikuje od predviđene teoretske vrijednosti.
Razlika između navedenih dviju vrijednosti može značiti sljedeće:
a) ili postoji greška u računu ili mjerenju
b) ili u prirodi postoji nešto što djeluje na muon, a što nije uzeto u obzir tijekom računanja, tj. postoji šansa da je otkriveno nešto novo.
Da bi to nazvali otkrićem, prazninu koju možemo vidjeti na slici 2, treba puno preciznije odrediti.
Kako bi dobili preciznije rezultate i saznali radili se doista o otkriću, znanstvenici su u 2013. odlučili premjestiti g-2 detektor iz Brookhavena u Fermilab.
g-2 detektor
- niz magneta posložen u krug koji teži 17 tona i ima promjer od 15 metara
-u Fermilabu je dobio mnoge nadogradnje zbog čega je 4 puta više precizniji nego što je bio u Brookhaven
-bilo je potrebno četiri godine da se sagradi i jedna godina da se prikupe svi podaci koji su potrebni za provođenje eksperiment
-znastvenici planiraju provesti ukupno 5 mjerenja prije 2022.
-u mjerenju je sudjelovalo preko 200 znanstvenika iz 35 institucija iz 7 zemalja (slika 3. i slika 4.)
Rezultati u Fermilabu
Rezultat koji je dobiven prvim mjerenjem je iznenadio znanstvenike diljem svijeta. Vrijednost magnetskog momentuma muona je iznosila 1.0011659204054 što dovodi vrijednost prosjeka na 1.0011659206141 (slika 5.).
Budući da ovaj eksperiment utječe na naše shvaćanje fizikalnih koncepata, znanstvenici trebaju biti apsolutno sigurni da su njihovi rezultati ispravni. Kako bi rezultati mjerenja, kao i samo istraživanje bili validni, potrebna razina pouzdanosti treba iznositi 5σ (to znači da je vjerojatnost da su dobiveni reuzltati slučajni 1:1000000). Trenutna razina pouzdanosti ovoga eksperimenta iznosi 4.2σ. Unatoč tome eksperiment Muon g-2 ne pokazuje znakove zaustavljanja te se rezultati daljnjih mjerenja željno isčekuju. Ako se ispostavi da su rezultati 100% pouzdani to bi značilo da u svemiru postoje čestice koje nisu dio standardnog modela čestične fizike te će iz toga nastati nova grana fizike.
Zahvaljujem se profesoru Marinu Karuzi s Odjela za fiziku, Sveučilišta u Rijeci na pomoći oko izrade rada.
Izradio: Jakov Jelovica, 4.5
Objavila: Patricija Nikolaus, prof.
Naša učenica 4.2 razreda Iva Miculinić osvojila je odlično osmo mjesto na državnom natjecanju Hrvatski turnir mladih fizičara. Natjecanje je posvećeno učenicima koji se bave eksperimentalnim radovima. Iva je napravila eksperimentalni rad u kojem je istraživala pobuđivanje čelične žice gitare oko rezonantne frekvencije pomoću elektromagneta. Na samom natjecanju morala je i osporavati rad drugog učenika čija je tema bila dinamika perle u rotirajućem sustavu. Ove godine državno natjecanje održana je 19. prosinca putem interneta. Natjecanje se organizira po prilagođenim pravilima Međunarodnog turnira mladih fizičara. Kroz samo natjecanje učenici stječu iskustvo znanstvenog istraživanja i znanstvene rasprave. Čestitamo Ivi i svim ostalim sudionicima na trudu i odličnom uspjehu.
Objavio: Petar Jelača, prof. mentor
Na sljedećem linku pogledajte kako je Toni objasnio fizikalne zakone koji se zbivaju u pokusima s tlakom.
https://www.youtube.com/watch?v=56ejMWVebGA&feature=youtu.be
Uredila: Patricija Nikolaus
Sunčeva svjetlost dolazi do nas u obliku bijele svjetlosti , kao mješavina svjetlosti svih boja. Svaka boja ima svoju valnu duljinu pri čemu ljubičasta ima najmanju, a crvena najveću. Na putu do Zemljine površine svjetlost mora proći kroz atmosferu sačinjenu od različitih čestica zraka, prašine, vodene pare i plinova. Ako je promjer čestica puno manji od valne duljine svjetlosti doći će do raspršenja koje se naziva Rayleighovo raspršenje po fizičaru Johnu Rayleighu. On je objasnio da se svjetlost manjih valnih duljina više raspršuje od svjetlosti većih valnih duljina. Pri prolasku kroz atmosferu dolazi do Rayleighovog raspršenja jer su molekule plinova puno manje od valnih duljina svjetlosti te će one raspršiti svjetlost kroz prostor. Kada je sunce na najvišoj točki svjetlost prolazi kroz relativno tanki sloj atmosfere i samo mali dio se raspršuje.
Pošto ljubičasta i plava imaju najmanje valne duljine biti će raspršene u najvećoj mjeri pa ćemo nebo vidjeti plave boje. Nebo nije ljubičasto jer je udio ljubičaste u bijeloj svjetlosti manji od plave te jer je naše oko osjetljivije na plavu boju. Čestice prašine i kapljice vode imaju veći promjer od valnih duljina svjetlosti boja pa one raspršuju sve boje jednako. Bijela svjetlost koja dođe u kontakt s tim česticama ne mijenja svoj oblik. Upravo su zbog toga oblaci bijele boje. Spuštanjem prema horizontu svjetlost mora proći kroz sve deblji i gušći sloj atmosfere. Boje malih valnih duljina se gotovo u potpunosti apsorbiraju, a crvena svjetlost dolazi do nas s malo gubitaka pa nam izgleda kao da je nebo crveno.
Paula Močinić, 4.5
Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik
First Robotics Competition, Istanbul 5.3.2020. – 12.3.2020.
Tim Crobotics Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka sudjelovao je na međunarodnom natjecanju First Robotics Competition u Instanbulu od 5. do 12. ožujka 2020. Natjecanje se održavalo u košarkaškoj dvorani Fenerbahçe-a(Ülker Sports Arena). Tim ima 15 članova , 13 učenika : Borna Massari i Naomi Kombol (4.4), Ian Golob i Andre Flego (4,5) , Petar Dušević, Matej Tadić, Leonardo Šimunović, Boris Španić (2.5), David Vodopija (2.4), Dominik Prpić i Leo Medenčić (1.4) te Karlo Kajba Šimanić i Karlo Smirčić (1.5) i 2 mentora profesoricu Patricija Nikolaus i profesora Gorana Bonetu.
Natjecanje
Natjecanje je trajalo 3 dana. U samoj su igri dva tima, Blue Alliance i Red Alliance. Zadatak robota je skupljati loptice s poda te ih ispucati u rupe koje nose različit broj bodova. Igra od robota zahtijeva i da vrti raznobojni kotač te ga namjesti na određenu boju. Na kraju svake runde roboti moraju sami sebe podignuti na za to predviđenu polugu u sredini polja. Prvoga dana natjecanja roboti su morali biti kalibrirani te su sudci provjeravali jesu li roboti napravljeni po pravilima. Izmijenili smo kućište (šasiju) te nakon toga i neke elektroničke dijelove.
S pomoći sudaca uspjeli smo pravovremeno završiti do 18 sati kada se zatvara dvorana te smo dobili zeleno svjetlo za nastavak natjecanja. Sljedeći dan slijedile su kvalifikacije zajedno s novim problemima. Pošto smo promijenili neke elektroničke dijelove, robot nije mogao komunicirati s programom za upravljanje te nije mogao uzimati i izbacivati loptice. Isti smo problem imali u 2. i 3. rundi, no u 4. je napokon sve proradilo. Treći dan sve je radilo kako treba, pobijedili smo 2 od 4 runde. U kvalifikacijama smo završili 22. s rekordom 5-3-0 (won, lost, drawn). Zatim je slijedio završni turnir u kojem najboljih 8 timova biraju po 2 druga tima za svoj Alliance. Iako smo završili 22., izabrali su neke lošije plasirane timove te nismo sudjelovali u završnom turniru.
Atmosfera
Samo natjecanje odlično je organizirano. Dvorana je imala glazbu i light-show tijekom cijelog natjecanja, a sve runde i završne rezultate mogu se pronaći na internetu. Uživo su prenosili natjecanje na velikim ekranima, te je svaki tim imao svoj “pit” odnosno mjesto gdje su članovi timova i roboti bili dok se nisu natjecali. Drugi timovi su čak imale svoje grupe navijača s bubnjevima.
Poslušajte kako zvuči kada u sred Istanbula u dvorani svira Srce vatreno.
Ovdje možete pogledati i naša 2 meča.
https://www.youtube.com/watch?v=1AaoSsf5_Us
https://www.youtube.com/watch?v=M8ac6OAxfRc
Ostatak puta
Posjetili smo mnoge zanimljivosti Istanbula kao povijesnu Aya Sofiju, Veliki Bazar, Topkapi Saraj, podvodne tunele i palače sultana.
Vozili smo se Bosporom i posjetili stadion Beşiktaşa. Probali smo turske delicije i upoznali se s njihovom kulturom.
Boris Španić, 2.5
Pogledajte kratki uradak o pretvorbama energije učenika Tonija Kukeca iz 1.5 razreda.
https://www.youtube.com/watch?v=CI4uQ90LCTQ
Za vrijeme nastave na daljinu učenici 1.5 i 2.5 razreda dobili su zadatak da izrade hodajućeg konjića u nastavku pogledajte neke od njihovih uradaka i pokušajte sami izraditi svog uz upute koje su vam dali.
https://bit.ly/Hodajuci_konjic
https://bit.ly/Hodajuci_konjic1
https://bit.ly/Hodajuci_konjic2
Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik
Elektroskop
Što je elektroskop?
Elektroskop je uređaj koji služi za prepoznavanje električki nabijenih tijela.
Princip rada elektroskopa.
Sastoji se od kućišta (najčešće metalnoga) i metalne šipke koja na jednom kraju (izvan kućišta) ima metalnu kuglu ili pločicu, a na drugome (u kućištu) obješena dva tanka metalna listića. Šipka je na kućište pričvršćena s pomoću izolatora. Ako se kuglica elektroskopa dodirne nekim naelektriziranim tijelom, šipka će se nabiti elektricitetom, pa i listići na njezinu kraju. Budući da su listići nabijeni istom vrstom elektriciteta, međusobno će se odbijati i razmaknuti. Razmak listića to je veći što je veća količina naboja dovedena na kuglicu elektroskopa.
|
Kako sam napravio vlastiti elektroskop?
Ovdje ću opisati kako sam napravio svoj elektroskop.
Materijali koje sam koristio: 40-50 centimetara bakrene žice, staklenka, komad plastike veličine kao otvor staklenke, malo izolir trake, slamku, komad aluminijske folije.
Postupak izrade:
1. Skinuo sam izolaciju s bakrene žice
2. 80%-85% bakrene žice sam spiralno zavio
3. Izrezao sam od plastike poklopac koji je dovoljno velik da prekrije otvor staklenke
4. Probušio sam u poklopcu rupu na sredini i kroz nju provukao slamku koju sam odrezao na dužinu od 7-8 centimetara (slamku sam provukao tako da su 3.5 - 4 centimetra sa svake strane poklopca)
NAPOMENA: Treba paziti da rupica u poklopcu ne bude prevelika jer u tom slučaju slamčica neće stajati u mjestu, tj. propadat će kroz poklopac kada se poklopac okrene horizontalno
5. Izrezao sam dva komada aluminijske folije dimenzija 1.5x3 centimetara i na vrhovima izbušio malu rupicu
6. Bakrenu žicu sam provukao kroz slamku koja se nalazi na poklopcu i dodatno je pričvrstio pomoću izolir trake
7. Na kraju bakrene žice koja nije spiralno zavinuta sam napravio malu kukicu lagano iskrivivši kraj žice
NAPOMENA: Treba uzeti u obzir da strana žice na kojoj se nalazi kukicu ne bude preduga jer će na nju doći aluminijski listići koji ne smiju dodirivati dno staklenke
8. Aluminijske listiće sam prislonio jedan na drugog i kroz rupicu ih objesio na kukicu bakrene žice
9. Poklopac (sa slamkom kroz koju prolazi bakrena žica) sam stavio na staklenku tako da spiralno zavijeni dio bakrene žice bude izvan staklenke
10. Ako konstrukcija nije stabilna, dodatno je učvrstiti izolir trakom
Slika 2. Moj elektroskop
Izvedimo pokus.
Uzmimo balon i s njime protrljajmo po kosi, zatim balon prinesemo našem elektroskopu. Što zapažamo?
Trljanjem balona o kosu, na balonu se nakupi višak elektrona. Kada se negativno nabijeni balon približi zavinutom dijelu bakrene žice, elektroni iz zavijenog dijela žice „pobjegnu “ na aluminijske listiće. Pojava kad dolazi do preraspodjele naboja na listićima,a ne dolazi do dodira među tijelima, se naziva električna influencija. Obzirom da se raznoimeni naboji privlače, približavanjem negativno nabijenog balona, bakrena žica želi na dijelovima bliže balonu biti što pozitivnija pa elektroni „bježe“ što dalje, u ovom slučaju, na dno žice pa na aluminijske listiće. Na oba listića su sad elektroni, tj. nabijeni su negativno, pa se međusobno razmiču jer se istoimeni naboji odbijaju.
Antonio Maračić 2.5
Nakon što ste izradili vlastiti elektroskop poigrajte se s njim uz pomoć Listića koji je osmislila Leonarda Lovrić učenica 2.5 razreda.
https://bit.ly/Elektroskop_listic
Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik
Dragi učenici ,
u sljedećim videima Naomi vas vodi u čaroban svijet fizike na maštovit i šaljiv način. Svakako pogledajte.
https://bit.ly/Toplinski_stroj_Naomi
https://bit.ly/Galilejeve_transformacije_N
Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik
Zanimljiva fizika
Fenomeni u fizici
Benjamin Jakupović, 3.5
Fizika je jedan od najvažnijih prirodnih znanosti u svijetu zbog jednog razloga, ona pokušava objasniti kako svijet funkcionira. Pritom se otkrivaju neke zanimljive pojave koje ponekad izgledaju kao i da "krše" osnovne zakone fizike. U ovom članku ću prikazati i objasniti 4 zanimljiva fenomena iz svijeta fizike.
1. Leidenfrostov efekt
Kada se neka kap tekućine (npr. vode ) stavi u dodir s nekom masom (npr tava) koja je zagrijana znatno iznad vrelišta te tekućine, kapi će klizati po masi neko vrijeme prije nego što ispare. To je Leidenfrostov efekt. Efekt se može vidjeti na ovom linku :https://youtu.be/mZenCYF1IpM .
Razlog zbog kojeg se to dešava je visoka temperatura(daleko iznad vrelišta tekućine ). Nakon što kap dotakne masu znatno iznad njenog vrelišta, dno kapi naglo ispari i stvori oblak koji djeluje kao toplinski izolator za ostatak kapi koji usporava njezino isparavanje i na tom oblaku kap zapravo "lebdi". Na slici ispod se može vidjeti ono što je objašnjeno iznad:
Taj efekt djeluje samo ako je ta masa znatno toplija od vrelišta tekućine. Ako je masa jednako topla kao i vrelište, kap tekućine će samo ispariti.
2. Mpemba efekt
Efekt u prirodi kada se isti volumen tople vode zamrzne brže nego isti volumen hladne vode. Taj efekt je prvi primjetio Aristotel u 360-im pr. Kr. Kasnije je jedan student Mpemba slučajno "otkrio" taj efekt u 1960-ima pa je zajedno s profesorom fizike Dr. Osborneom pokušao pronaći objašnjenje. Nije točno poznato zašto se to dešava, ali postoji više teorija. Prva je da topla voda ispari, zbog čega ostaje manja masa vode u posudi pa se ona brže zaledi ( onda je masa leda nastalog iz tople vode manja nego masa drugog leda). Ta teorija ne pojašnjava taj efekt jer se efekt dešava i u zatvorenim posudama(bez gubitka mase). Druga teorija je utjecaj okoline (objašnjena na primjeru hladnjaka). Nakon što se dvije čase s vodom(jedna topla, a druga hladna) stave u hladnjak, toplija čaša će rastopiti sloj leda koji se nalazi na podlozi pa će topla voda imati bolji kontakt s hladnjakom (kondukcija) pa će se brže hladiti. Treća teorija je da postoji plin koji ispari iz vode(nakon prokuhavanja) pa zato toplija voda više i brže pothladi nego hladna voda, ali je pokusima dokazano da ta teorija nije postojana.
Ukratko, ne zna se zašto se Mpemba efekt događa.
3. Zašto nam se čini da je hladnije kada puše vjetar?
Percepcija temperature je vrlo subjektivna tako da svaka osoba osjeti temperaturu na drugačiji način, ali svi će reći kako je vani hladnije kada puše vjetar. To zapravo nije tako. Kada puše vjetar, osobe osjete stvarnu temperaturu zraka, a ne onu za koju misle da je stvarna. Razlog tome je što ljudi zrače toplinu i kako se tijelo grije, stvara se sloj zagrijanog zraka oko osobe(to zapravo služi kao izolator kako ne bi gubili toplinu). Kada puše vjetar, taj zagrijan sloj zraka se ne može stvoriti jer se zrak oko osobe stalno kreće tako da se onda ne osjeti temperatura zagrijanog sloja zraka(ona za koju mislimo da je stvarna), nego ona stvarna temperatura zraka.
4. Granularna konvekcija (znan kao Brazil nut effect)
To je jedan od efekata prisutnog u svakodnevnom životu(npr. muesli). On opisuje pojavu kada granularan(zrnati) materijal koji je podvrgnut vibracijama prikazuje ponašanje slično fluidima. Zove se Brazil nut effect ako postoje čestice različitih veličina. U takvim smjesama najveće čestice završe na površini granularnog materijala(nakon vibracija). Jedno od objašnjenja zašto veće čestice dođu na površinu je to da prilikom vibracije, sve čestice titraju(uključujući male i velike). Budući da se manje čestice lakše kreću kroz materijal, one popune prostor na kojem se nalazila veća čestica pa se veća čestica ne može vratiti u početni položaj nego je sada na položaju višem od početnog.
Na slici ispod se može vidjeti Brazil nut effect.
(prsc https://www.nature.com/articles/429352b/figures/1 )
Ovo su neke od pojava iz svijeta fizike čija se prisutnost može vidjeti svaki dan u okolini. Iako se stalno događaju oko nas ne može se potpuno precizno odgovoriti zašto se ovakvi fenomeni događaju(npr Mpemba efekt). Također ovo nisu jedini fenomeni koji ostaju neistraženi ili čak uzeti "zdravo za gotovo". Stvaranjem grane kvantne fizike pojavilo se još mnogo fenomena koji još do dan danas ostaju djelomično do potpuno neobjašnjeni( npr. quantum tunneling: on objašnjava prijelaz subatomske čestice iz jednog mjesta na drugo preko barijere ).
Objavila: Patricija Nikolaus,prof.savjetnik
Odluka-o-pocetku-i-zavrsetku-nastavne-godine-broju-radnih-dana-i-trajanju-odmora-uc-osno-i-sred-sk-2024-2025.pdf
Izmjena Odluke o pocetku sk.g. 24 -25.docx
Zakljucak Zupana o pocetku i svrsetku nastavne 2024,25 godine .pdf
Zahtjev za pristup informacijama.doc
Financijsko izvjesce projekta - CROBOTICS.pdf
Financijsko izvjesce Crobotics za 2022,23.pdf
Popis udzbenika za 1. razrede.xlsx
Popis udzbenika za 2. i 3. razrede (3).xlsx
Popis udzbenika za 4. razrede.xlsx
Odluka o koristenju drugih kom obrazovnih materijala 2024,25.pdf
Odluka o financiranju udzbenika 2024,25.pdf
Odluka o kriterijima za financiranje povecanih troskova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala 24-25.pdf
Odluka o kriterijima i nacinu financiranja troskova javnog prijevoza redovitih ucenika srednjih skola za skolsku godinu 2024.-2025..pdf
Godisnji plan i program rada 2024,25.pdf
Skolski kurikulum 2024-2025.pdf
Termini informacija predmetnih nastavnika 2024,25.pdf
Termini informacija razrednika 2024,25.pdf
Službeno |  |
 |
Carnet | |
|
